arhiva godina 2006. godina 2007. godina 2008. godina 2009. godina 2010. godina 2011. godina 2012. godina 2013. godina 2014. spacer prethodna slijedeća home
Galerija Rigo
spacer
2006. spacer Ivan Kožarić
Art & Photography
Ivan Picelj
Josip Pino Ivančić
Vlasta Delimar
Silva Potočki
Danijel Žeželj / Stanislav Habjan
Media Scape 8
Renate Kasper


spacer
1 2 
spacer
perforamnce
Vlasta Delimar
Imam 50 godina
Vlasta Delimar, Imam 50 godina
31. VII. 2006.
spacer
spacer
Ženina treća dob
Kada žena navrši polovicu stoljeća, to je važan miljokaz u njezinu životu. Pisari starog Egipta zabilježili su da u 50. godini valja očekivati nastup ženske menopauze, i na tome je ostalo idućih 5 tisućljeća. Žena je jedinstvena po tome što je jedino živo biće koje može nadživjeti vlastitu plodnost. Kada se to dogodi, ona stupa u takozvanu "treću dob".
Ženina treća dob naziv je koji proizlazi iz tradicionalnog pogleda na cikličnu narav ženskoga tjelesnog i duhovnog razvoja. Prispodobljene mjesečevim fazama, postaje u životu žene izjednačuju se s trima "licima" mjesečeve božice: djevica se povezuje s mlađakom, majka s uštapom, dok baba vlada razdobljem kada je mjesec taman i skriven od pogleda.
Godine 1982., u performansu "Vjenčanje", Vlasta Delimar javno je izvela svoju simboličnu preobrazbu iz "djevice" u "majku". Valja pritom imati na umu da riječ "djevica" izvorno označava neudanu ženu, a ne implicira njezino spolno iskustvo ili stanje. U toj akciji, koju je Vlasta Delimar izvela zajedno sa svojim kolegom, umjetnikom Željkom Jermanom, dokumentirana je službena ceremonija njihova vjenčanja - prvoga tradicionalnog inicijacijskog rituala za ženu.
Gotovo četvrt stoljeća Delimarova iscrpno je istraživala taj "plodni" stadij ženskoga ciklusa. Slaveći ga, nije ustuknula ni pred težim vidovima spolne nadmoći i podređenosti - podjednako u svojem umjetničkom i privatnom životu. Katkada je njezin rad izazivao nelagodu ili se doživljavao kao smetnja - mnogi vidovi ženske snage i spolnosti još uvijek su izvrgnuti društvenoj cenzuri. Delimarova je međutim bila dosljedna u svojoj odlučnosti da prikaže svoju vlastitu zbilju, a ne "retuširanu" verziju javno prihvatljive ženstvenosti.
Ovo novo djelo označava inicijacijski ritual stupanja Delimarove u konačan i tradicionalno najmoćniji stadij ženskog ciklusa; treće lice mjesečeve božice - lice babe. To je vid "mudre žene" ili vrhovne svećenice. Kada ženine plodne godine minu, prema tradicionalnom se vjerovanju moć njezine plodnosti prenosi iz tjelesnosti u duhovnost. U starim, matrijarhalnim europskim religijama menopauza je ženi otvarala pristup religijskom i društvenom vodstvu. Moć koja se tradicionalno pripisivala babi bila je tolika da su pred njom doista strepile novije europske patrijarhalne kuture i religije. Stoga se ona redovito demonizirala kao zla čarobnica ili opaka vještica, tako omiljena u europskim bajkama i tako zdušno progonjena u doba katoličke inkvizicije.
U prošlim su stoljećima doduše malobrojne žene uspijevale prijeći u treću dob. Uz prosječno očekivano trajanje života od 40 do 45 godina, većina žena nije ni doživjela menopauzu, a kamoli je nadživjela. No kako se očekivani životni vijek žena tijekom posljednjih 150-tak godina dramatično povećalo, mnoge Europljanke mogu danas očekivati da će znatno premašiti osamdesetu. To znači više od 30 godina života provedenih u konačnoj fazi ženskog ciklusa.
Zato je ironično što taj vid ženina razvoja sve više postaje tabu. Mladost je naizgled sve, a žene pokazuju sve manje sklonosti da napuste "majčinsku" fazu svojega postojanja. Od zatezanja lica do popunjavanja grudi, od injekcija botoksa do liposukcije - bogatstva se troše u pokušajima da se odagnaju bablje tjelesne stigme. Što je još važnije, sama se biologija izvrće naglavce time što žene u svojim šezdesetima rađaju uz pomoć umjetne oplodnje i doniranih jajašaca.
U kulturi fiksiranoj na uštapovsku plodnost uloga je babe do te mjere marginalizirana da više gotovo i ne postoji. Krajnji potencijal onoga što bi žena trebala biti sveden je na sve kričaviju travestiju njegova zatajenja. Koliko udjela u takvom stavu ima neznanje, nedostatno razumijevanje toga što znači biti žena? Jesu li stoljeća patrijarhalne propagande uspjela lišiti babu njezina statusa i njezine snage? Kao da je zapadnoeuropska kultura izgubila sjećanje na tradicionalnu ulogu žene u njezinoj trećoj dobi.
Kao jedna od posljednjih pripadnica baby-boom generacije koja će ubrzo i sama prijeći prag menopauze, pozdravljam to što Vlasta Delimar obilježava taj važan miljokaz u razvoju žene. Njezin neustrašivi stav i prijegor omogućili su joj da tijekom posljednjih 25 godina istraži i istakne važna pitanja ženstvenosti. Unoseći svoje nakupljeno znanje i razumijevanje u ovu novu eru svojega postojanja, ona će - uvjerena sam - začeti nove i fundamentalne diskurse o tom trenutno zapostavljenom vidu ženstvenosti.
Držim da je primjereno što je Delimarova odlučila obnoviti svoje "djevičansko" djelo iz 1980. - "Transformaciju ličnosti" - kako bi proslavila svoju konačnu metamorfozu. Ta obnova istaknut će putovanje koje se odvija od tjelesnosti preko intelektualnosti do duhovnosti. Veselim se što ću pratiti nastavak Vlastina istraživanja o tome što znači biti žena dok bude putovala kroz svoju treću dob. Ovaj novi ciklus ima potencijal da postane najsnažnija i najizazovnija faza njezine karijere.
Alison Radovanović, u srpnju 2006.
Prijevod s engleskoga: Ivir & Karaman, Zagreb
gore
dolje
spacer
spacer
Copyright © Galerija Rigo, 2007-2014. | design by Studio Cuculić | developed by STO2